Govor predsjednika Barrosa na Europskom forumu Alpbach: 'Europske ideje za poštenu globalizaciju'

Europski forum Alpbach / Alpbach

Kolovoz 31 2013
Predsjednik Europskog foruma Alpbach, dr. Fischler,
Predsjednik Fischer,
Predsjednik Kikwete,
Ekscelencije,

Dame i gospodo,

Sastajemo se u ključnom trenutku: nakon financijske krize ozbiljnije od svega čemu smo svjedočili od Drugog svjetskog rata, nakon geopolitičkog pomaka koji se generacijama nije vidio, kada globalni problemi prelaze državne granice, kada građanski ratovi prijete regionalnom miru i uznemiravati savjest međunarodne zajednice. Na tako kritičnom trenutku, globalno vodstvo znači testiranje i prilagođavanje osnovnih pojmova na kojima počivaju naše političke akcije.

U trenutku kada su potrebne nove ideje kako bi globalizacija postala pravednija i sveobuhvatnija i kako bi se ljudima omogućilo da iskoriste njezine prednosti, moramo vidjeti hoće li naš temeljni pogled na međunarodnu politiku i naša vlastita uloga u njoj preći test našeg - promjenjiva vremena.

Zahvalan sam Europskom forumu Alpbach na pružanju "poligona" u tom pogledu, a posebno na pružanju platforme za povlačenje s globalnim čelnicima kojem sam jučer imao čast biti domaćin.

Ova potreba za razvojem "novih ideja za poštenu globalizaciju" posebno je relevantna za Europsku uniju, u mnogočemu najuspješniji i najnapredniji projekt regionalne integracije prošlog stoljeća.

Oglas

Vjerujem da su ideje i ideali europske integracije postali više, a ne manje primjenjivi u sljedećim desetljećima. I ne samo za Europu, već i za svijet u cjelini. Mogu se prisjetiti riječi jednog od naših "očeva osnivača", Jeana Monneta: "Sama Zajednica samo je još jedan korak prema oblicima organizacije sutrašnjeg svijeta."

Dame i gospodo,

Dopustite mi da napomenem koje su ove temeljne ideje Europske unije i kako mogu potaknuti poštenu globalizaciju.

Prije svega, veličina je bitna. U svijetu s mnogo igrača - a neki od njih masivnim - igračima, morate udružiti snage da biste čuli. Jednostavno njegovanje malog dvorišta ne bi donijelo našim građanima.

Istodobno, svijet budućnosti očito neće biti tako europski kao što je bio u prošlosti. Ali za nas to znači da zapravo moramo biti više Europljani - i ne manje - da bismo ostali relevantni.

Sa SAD-om i Kinom kao velikim igračima, s novim glumcima koji ulaze u prvi plan, od Indije do Brazila i s mnogim drugim zemljama u nastajanju, koje zauzimaju svoje dostojno mjesto na svjetskim tržištima i u svjetskoj politici, moramo udružiti snage kako bismo odigrali svoju ulogu. Predsjednik Kikwete jedan je od onih svjetskih vođa koji taj otvoreni, međunarodni i konstruktivni pogled pokazuju u korist svog naroda.

Pogledajte, na primjer, međunarodnu trgovinu, polje koje se neizmjerno proširilo tijekom posljednjih desetljeća, gdje se ekonomija razmjera primjenjuje i u ekonomskom i u političkom smislu.

United, Europska unija je najveće gospodarstvo na svijetu i to govori jednim glasom. Stoga se uspijevamo povezati s najatraktivnijim partnerima, čak i započevši najstrože pregovore posljednjih godina s razgovorima o Transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu.

S druge strane, podijeljeni, ne bismo imali ni ekonomski potencijal, ni pregovaračku moć da to učinimo - što bi očito bilo samouništavajuće. Zato sam se tako snažno raspravljao tijekom posljednjih kriznih godina da svi moramo izdržati sirensku pjesmu protekcionizma - u Europi i globalno.

Ni podijeljena Europa ne bi imala istu moć osiguravanja da se pravila primjenjuju jednako i pošteno na sve. Da li bi ikakva država članica sama imala moć da preuzme damping ili nepoštene trgovačke prakse od strane najvećih blokova na svijetu? Ili bi bilo koja država sama imala ono što je potrebno za poboljšanje pravila globalne trgovine, kao što to čini EU u multilateralnim i bilateralnim pregovorima?

Naučili smo biti jaki zajedno, jer smo slabi ako smo podijeljeni. To je možda samo po sebi razumljivo, ali mnogo je važno, ne samo zbog naših neposrednih interesa, već i zbog naše uloge u oblikovanju nove globalne igre.

Isto vrijedi i za mnoga druga područja, poput energetske politike, gdje bismo postali puki objekt u geopolitičkoj igri moći drugih zemalja kad bi svaka država članica djelovala samostalno. Štoviše, ekonomske koristi za naše tvrtke i građane potpuno integriranog europskog energetskog tržišta, na koje Komisija snažno gura, doseći će do 30 milijardi eura do 2030. Ovdje smo već poboljšali našu igru ​​u EU, što se odražava na primjer u jača vanjska energetska politika koja poboljšava našu sigurnost opskrbe; ili naša snažna podrška UN-ovoj inicijativi "Održiva energija za sve" koja će doslovno "energizirati" stotine milijuna ljudi.

Ili uzmite razvojnu suradnju, u kojoj je EU i koja je i dalje najizdašniji donator na svijetu, čak iu teškim vremenima. Naš novi višegodišnji proračun EU-a od 2014. do 2020. održat će našu visoku razinu međunarodne pomoći. Borio sam se za ovo, ne samo zato što je to ispravno, već i zato što je to presudno za našu stratešku vjerodostojnost. Doslovno ne ulažemo samo u borbu protiv siromaštva i za globalnu ravnopravnost i pravednost, već i u zaštitu i povezivanje našeg planeta. Europa prednjači u pružanju podrške Milenijskim razvojnim ciljevima, ulaganju u zdravstvene sustave, podupiranju obrazovanja ili smanjenju dječje smrtnosti. I dalje smo izuzetno predani ovom posljednjem potezu postizanja Milenijskih razvojnih ciljeva u sljedeće dvije godine, a jednako tako i kada je riječ o oblikovanju nove, globalne razvojne agende nakon 2015. godine, koja bi trebala kombinirati borbu protiv siromaštva i borbu za održivost.

Ili uzmimo politiku proširenja EU-a, gdje smo omogućili povijesni proboj u odnosu između Srbije i Kosova, što je bilo moguće samo pametnim korištenjem privlačne snage Unije.

Ili europska politika susjedstva, gdje stvaramo strateške veze kako bismo poboljšali međusobnu sigurnost i napredak. Dakako, ovo je nevjerojatno izazovno poduzeće, kao što pokazuje arapsko buđenje. Otvorena društva i ekonomije se ne nameću izvana niti se stvaraju preko noći. Ali ako želimo čak pokušati utjecati na takve tektonske pomake, Europljani jednostavno moraju djelovati usklađeno. Situacija u Siriji je oštar podsjetnik na to kako sustavno nepoštivanje temeljnih demokratskih načela i vladavine zakona neminovno dovodi do sloma sigurnosti i sigurnosti koji utječe na sve nas. I nedavni događaji potvrdili su da je Sirija mrlja u svjetskoj savjesti.

Dakle, naša unutarnja dinamika i međunarodna dinamičnost u osnovi su povezani. Naša sposobnost da branimo interese naših građana i promičemo univerzalne vrijednosti ovisi o našoj unutarnjoj koheziji i solidarnosti. Uz to, snažna Europska unija najsnažniji je zagovornik djelotvornog multilateralizma i poštene globalizacije.

To naravno nije jedini zagovornik - daleko od toga. Ideja međuovisnosti i integracije nije ograničena na EU - već naprotiv. Od Istočnoafričke carinske unije do ASEAN-a do Mercosura, od Afričke unije do Arapske lige, da ne zaboravimo obitelj UN-a, dugačak je i sve veći popis bilateralnih, regionalnih i multilateralnih sporazuma i organizacija - s kojima usko surađujemo - u kojem su ekonomije i društva povezane i iskorištena politička suradnja.

Neki se ljudi ponekad sprdaju s tom "abecednom juhom" organizacija - ali ona je presudna, jer se poštena globalizacija može promicati samo ako se globalizira i politika, odozdo prema gore.

Dame i gospodo,

Druga temeljna ideja koja je u osnovi Europske unije je sljedeća: da, moramo misliti na europski, ali moramo djelovati na međunarodnoj razini. Ne samo da moramo stajati ujedinjeni, već moramo biti otvoreni prema ostatku svijeta.

Raste spoznaja da u svijetu globalnih lanaca opskrbe, složenih financijskih tokova, integriranih tvrtki, konkurencije za sirovine, ali i ubrzane razmjene ideja širom svijeta, ne postoji država, velika ili mala, koja može zanemariti globalnu igru dugoročno gledano. Naše bogatstvo, naša konkurentnost i naša inspiracija obogaćeni su iz inozemstva. Zato vjerujem da je, na kraju, otvorena ekonomija suštinski povezana s otvorenim društvom i jačim globalnim upravljanjem.

Ali ako su mogućnosti globalne, to su i problemi. Klimatske promjene su po svojoj prirodi slijepe za granice; terorizam presijeca državne granice; migracije i tehnološki napredak se ubrzavaju, ali imaju i svoje mračne strane; nerazvijenost također predstavlja prijetnju i za razvijene ekonomije; a unutarnja nestabilnost često djeluje kao inkubator regionalnih problema.

Dopustite mi da istaknem samo jedno posebno pitanje po kojem će EU i dalje voditi: globalne klimatske akcije.

Obvezujemo se da ćemo ostati na čelu ne samo ozelenjavanja vlastitog gospodarstva - Komisija će do kraja ove godine predložiti novi, ambiciozni energetski i klimatski okvir EU za 2030. godinu, već i na međunarodnoj pozornici. Naporno radimo na stvaranju sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg, globalnog klimatskog sporazuma do 2015. godine.

Uvjeren sam da se naši međunarodni partneri postupno uključuju. Također bih mogao pozdraviti vodstvo generalnog tajnika Ban Ki-moona u ovoj kritičnoj fazi procesa.

Treći osnovni koncept koji stoji iza europskog projekta, a koji je relevantan za upravljanje globalizacijom, jest integracija: suradnja kao takva je presudna, ali u konačnici nedovoljna. Da bi osigurale sigurnost i stabilnost, zemlje moraju integrirati svoje strukture i politike. Ne odustajanjem od svoje suverenosti, već udruživanjem. Na globalnom koncertu trebaju podijeliti moć - upravo da bi je povratili. Globalizacija stoga ne znači samo "kraj politike". To prije znači preoblikovati ga i izmisliti.

S tim u vezi, međunarodni napredak posljednjih godina nažalost je manje izražen. Budimo iskreni: neki se još uvijek mogu držati ideje isključivih nacionalnih interesa. Ali otvorena međunarodna tržišta i poštene razmjene zahtijevaju međunarodne organizacije i zajedničke odgovornosti. Pojednostavljeno rečeno: "raison d'état" moramo zamijeniti "la raison de l'humanité". Jer osnova našeg života u konačnici nisu ideologije ili države već pripadnost ljudskoj rasi.

Zbog toga je Europa i dalje tako predana učinkovitom multilateralizmu i snažnijim Ujedinjenim narodima. Biti međuovisan znači djelovati kao odgovoran dionik. To je jedna od lekcija globalizacije. Na kraju, ne postoji besplatna vožnja.

Dame i gospodo,

Zaključak: U današnjem se svijetu sve nacije suočavaju sa situacijom sličnom onoj koja je dovela do europske integracije. Međuovisnost je neporeciva, i s pozitivnim i s negativnim posljedicama. Zemlje moraju biti spremne prilagoditi se, otvoriti se globalnim mogućnostima i pridonijeti međunarodnim rješenjima. Ekonomski se trebaju integrirati u globalne lance opskrbe, a politički, svoje institucije trebaju integrirati u šire mreže.

Neki govore o "paradoksu globalizacije", prema kojem bi ekonomski prosperitet, legitimno upravljanje i samoodređenje nacija bili u osnovi nepomirljivi. Ne bih se složio i tvrdio bih da EU - sa svim svojim izazovima - dokazuje suprotno.

Globalizacija kao takva je činjenica - ali ako želimo održati njene velike prednosti i otkloniti neporecive nedostatke, ako želimo da dugoročno postane održivija - ekonomski, politički i socijalno, onda je moramo učiniti pravednijom.

To znači osigurati pristup, opremati ljude s alatima koji imaju koristi od njega - dakle ključna uloga obrazovanja i ublažavanje njegovih negativnih učinaka.

To možemo zajedno oblikovati ako razvijamo političku volju. Ako ne, oblikovat ćemo ga pojedinačno.

To je ono za što vjerujem da se suvremeno svjetsko vodstvo zapravo tiče.

Samo s tim otvorenim i globalnim stavom moći ćemo omogućiti ono što je potrebno.

Puno hvala.

Podijelite ovaj članak: