Promet između EU-a i Kine znači da je Kazahstan 'vezan za kopno, a ne bez izlaza na more', dok trgovina srednjeg koridora procvata

Sve je veća potražnja za korištenjem najkraće trgovačke rute između Kine i Europe, srednjeg koridora preko Kazahstana i Kavkaza. Uvoznici i izvoznici koji prelaze sa slanja robe preko Rusije okupili su se u Bruxellesu kako bi čuli kako se prevladavaju prepreke, piše politički urednik Nick Powell.

Ono što je prvo bilo zamišljeno kao okrugli stol s oko 40 gostiju, postalo je velika konferencija s mnogo više sudionika jer se 80 poduzeća, prijevoznika i međunarodnih organizacija okupilo pod zastavom 'Tranzitna i prometna suradnja između Kazahstana i Europske unije: Izgledi za Razvoj srednjeg koridora'.

Ogroman interes za trgovački put između Europe i Kine, preko Kazahstana, Azerbajdžana i Gruzije, proizlazi iz kolapsa u prometu duž sjevernog koridora kroz Rusiju, nakon njezine invazije na Ukrajinu. Otvarajući konferenciju, europarlamentarac Bogusław Liberadzki, iz Odbora za promet Europskog parlamenta, govorio je o potrebi za rješenjima koja neće blokirati trgovinu Europske unije.

Kazahstanski veleposlanik u EU-u, Margulan Baimukhan, rekao je da je došlo do enormnog porasta kontejnerskog prometa kroz njegovu zemlju i da u Novom Kazahstanu, uzrokovanom političkim reformama nedavno odobrenim na referendumu, postoji jamstvo jednakih uvjeta za sve tvrtke koje tamo trguju.

Iz kabineta povjerenika EU za promet, Pabla Fabregasa Martineza, Kazahstan se ne može smatrati samo tranzitnom zemljom, već prije kao logističkim čvorištem. Možda je to najveća država na svijetu bez izlaza na more, ali "vi nemate izlaz na more s Europskom unijom, već ste povezani s nama", rekao je.

Zamjenik predsjednika Kazahstanskih željeznica, Yerlan Koishibayev, rekao je da je izlazak na more zapravo konkurentska prednost, zbog povezanosti s drugim zemljama. Rekao je da kontejnerski promet u kazahstanskim vlakovima brzo raste kako bi odgovarao zahtjevima Europe i Kine. Gradile su se nove željezničke pruge i elektrificirale postojeće kako bi se potaknulo veće korištenje najzelenijeg oblika prometa.

Za proširenje prometa srednjim koridorom ključno je osiguranje učinkovitih graničnih prijelaza, posebice trajektnog prijelaza Kaspijskog mora. Predsjedavajući Luke Aktau Abay Turikpenbaev objasnio je kako se elektroničkom razmjenom podataka otklanjaju kašnjenja u papirologiji. To nije uključivalo samo luku u Bakuu, preko Kaspijskog mora u Azerbajdžanu, već i 'suhu luku' Khorgos, na kazahstansko-kineskoj granici gdje se roba prebacuje između željezničkih sustava dviju zemalja.

Oglas

Iako će se najosjetljivija roba skupo otpremati zračnim putem, željeznica i trajekt nude značajne uštede u vremenu putovanja u usporedbi s morskim rutama. Od kineske luke Lianyungang do Istanbula potrebno je 35 dana morem, a željeznicom 16 dana od željezničkog terminala koji je Kazahstan uspostavio u Lianyungangu u zajedničkom pothvatu s Kinom.

Iz Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, njen viši programski službenik, Daniel Kroos, rekao je da je poboljšanje trgovine preko Kaspijskog i Crnog mora već bilo visoki prioritet prije nedavnog rasta prometa na Srednjem koridoru. Ali prirodni napredak bio je ubrzan i za neke korake za povećanje kapaciteta, kao što je osiguravanje većeg broja brodova, trebalo bi vremena. Drugi korak naprijed bio bi stvaranje zajedničkog sustava praćenja i praćenja, korištenjem digitalne platforme koja povezuje različite zemlje i organizacije.

To se ne može dogoditi dovoljno brzo za Marca Politija, komercijalnog direktora talijanske DBA grupe, koji je također pozvao na integriranu razmjenu podataka kako bi se smanjila carinska kašnjenja. I sam Venecijanac, prizvao je duh sposobnosti svog bliskog imenjaka, Marka Pola, koji je pionir Srednjeg koridora svojim epskim putovanjem od Venecije do Kine u trinaestom stoljeću.

Podijelite ovaj članak: